Gabinete hulandes ta manda karta di kontinuashon pasado di sklabitut pa Tweede Kamer

Awe gabinete a manda un karta di kontinuashon tokante e reakshon di gabinete riba pasado di sklabitut pa Tweede Kamer. For di e karta ta sali kua pasonan a tuma for di ora ku a pidi diskulpa pa e pasado di sklabitut i kon e proseso kontinuativo lo bai mustra.

Rutte excuses regering voor slavernijverleden Nederland
Image: Martijn Beekman

A traha riba e promesanan di e reakshon di gabinete, manera e elaborashon mas aleu di e fondo di €200 mion i e komishon di konmemorashon. Tambe gabinete ta oumentá e empeño pa e kombatimentu di diskriminashon i rasismo entre otro ku e fortifikashon di previshon kontra diskriminashon tambe na Hulanda Karibense. Ademas, ya a kuminsá ku akshonnan konkreto, manera diferente promesa na e seis islanan, e Wet Gelijke Behandeling (Lei Trato Igual) ku ta bai drenta na vigor na Boneiru, Saba i Sint Eustatius i e posibilidat di kambio di fam di desendiente di hende sklabisá.

Trayekto di kontinuashon ‘despues di e kòma’

19 di desèmber último Promé Minister Rutte na nòmber di gobièrnu a pidi diskulpa pa e embolbimentu i e papel di Estado Hulandes i su predesesornan históriko serka e pasado di sklabitut na desendiente rònt mundu, i póstumamente na su desendientenan ku te awe ta eksperensiá e konsekuensianan di e pasado aki. E lunanan ku a pasa tabata karakterisá pa kombersashonnan ku desendiente i otro hende envolví tokante e diskulpa, na Aruba, Kòrsou, Boneiru, Sint Maarten, Sint Eustatius i Saba, na Hulanda Oropeo i na Sürnam.

Fondo i komishon di konmemorashon

Dos promesa importante di e reakshon di gabinete ta e establesimentu di un komishon di konmemorashon i e fondo di 200 mion euro. E komishon di konmemorashon lo supervisá un konmemorashon mas grandi, mas digno, den henter Reino di e pasado di sklabitut, na unda ta posibel den kolaborashon ku Sürnam den e área aki. A parti e fondo den dos parti. 100 mion euro ta intenshoná pa un areglo di supsidio pa inisiativa sosial. Aki e punto di salida ta ku e sèn di e fondo ta na alkanse di un i tur i ampliamente disponibel. E otro 100 mion euro ta designá pa e ehekushon di e medidanan pa konosementu i konsientisashon, rekonosementu i konmemorashon i efekto i prosesamentu.

Un ehèmpel di esei ta e posibilidat pa kambia e nòmbernan di esnan sklabisá sin gastu. Mester tin un balansa geográfiko den e konsumo di medio. Tambe desendiente i demas persona enbolbí ta haña un papel aktivo den e elaborashon mas aleu di e medidanan ku a skohe. Gabinete ta sigui den kombersashon ku desendiente i otro hende enbolbí den tur fase di e fondo i tambe den e organisashon di e komishon di konmemorashon. E meta ta pa e areglo di supsidio pa inisiativa sosial keda kla pa mas lat kuminsamentu di 2024, òf mas trempan ku ta posibel, i ku e Komishon di Konmemorashon por start den zomer di 2024.

Parti karibense di Reino

Gabinete riba 19 di desèmber a hasi promesa na tur isla. Esaki awor ta haña forma huntu ku desendiente, organisashon sosial i representante di e gobièrnunan insular. E ehekushon di e promesanan i e realisashon di un punto di bista pa kada isla konosé un propio forma i rapides. Gabinete ta investigá kon e diferente organisashonnan por haña sosten den nan trabou, ku atenshon spesial pa organisashon grass roots i e enbolbimentu di e abitantenan. Pa esaki despues di zomer gabinete ta organisá un enkuentro den Área Karibense, ku stakeholder di tur seis isla.

Inisiativa i promesa di kada isla

Aruba, Boneiru, Kòrsou

Na Aruba e komishon ‘Konsientisashon di pasado di sklabitut Aruba’ a start ku un kampaña di konsientisashon. Archivo Nacional Arubano ta traha pa pèrkurá pa por buska bon den e Archivonan Kolonial ku yudansa di software ku ta rekonosé letra (teksto skibí ku man). Ademas ta traha na material di lès i na un monumento pa héroe di resistensia Virginia Dementricia.

Na Boneiru e grupo di trabou di 1-yüli di Kolegio Ehekutivo a haña e tarea di oumentá e konsientisashon di e pasado di sklabitut boneriano. Esaki ta sosodé pa medio di pone material di lès disponibel i otro aktividat. Banda di esei e Dialooggroep Bonaire (Grupo di Diálogo Boneiru) ta traha na e realisashon di un monumento di nòmber (i fam). Ta pone e buki ‘Bonaire, een koloniale zoutgeschiedenis (Boneiru, un historia di salu kolonial) huntu ku material di lès korespondiente, disponibel na skolnan.

Na Kòrsou a primintí e rehabilitashon di Tula. Den e plannan di e Plataforma Pasado di Sklabitut i Herensha di Sklabitut e rehabilitashon ta para komo símbolo pa un movementu emansipatorio i konsientisashon amplio. E plataforma a redaktá un programa amplio rònt di 3 di òktober, e dia di morto di Tula. A otorgá e finansiamentu di e programa aki na e plataforma.

Sint Maarten, Saba, Sint Eustatius

E Promé minister di Sint Maarten ofisialmente a instalá e Advisory Committee on Slavery Atonement and Reparations. E ta bai hasi rekomendashon na e gobièrnu di Sint Maarten tokante kon ta sigui despues di e diskulpanan. Gabinete ta haña importante pa Sint Maarten por pasa den e proseso aki na su mes tempu, pa despues duna forma huntu na e kontinuashon di e diskulpanan.

Gabinete a primintí Sint Eustatius pa finansiá un monumento di sklabitut òf un sitio di konmemorashon di sklabitut i pa sostené e trabou di Sint Eustatius Cultural Heritage Implementation Committee a base di nesesidat finansiero i tékniko.

Na Saba a hasi diferente promesa, ku ta pas den e empeño amplio di konsientisashon di e pasado di sklabitut. Manera investigashon genealógiko pa desendiente i un monumento. For di e kombersashonnan a sali ku ta importante pa aki tambe organisá asuntu manera partisipashon i e desaroyo di material di lès.

Na tur isla tin hopi atenshon pa e mantenshon, maneho i apertura di herensia kolonial i di sklabitut; e aksesibilidat di e fondonan di kultura di Reino na e islanan; e infrastruktura kultural disponibel; i e fasilidatnan di museo.

Aña di Konmemorashon Pasado di Sklabitut

Di promé di yüli 2023 te promé di yüli 2024 e Aña Konmemorativo di Pasado di Sklabitut ta tuma lugá. Pa e aña konmemorativo a lanta dos fondo pa organisá aktividat kultural, sosial i edukativo. Sentral ta para perspektiva ku ta forma parti di e pasado ku te awor a haña muchu tiki atenshon i ku ke konmemorá e sklabitut na e Reino Hulandes di e tempu ei i e temporada di labor kontratá. E interes pa esaki ta grandi. Pesei a tripliká e medionan disponibel pa Mondriaan Fonds (Fondo Mondriaan) i e Fonds voor Cultuurpartisipatie (Fondo pa Partisipashion Kulltural). Asina pa ámbos fondo tin dos mion euro èkstra. E suma aki ta bini riba e dos mion euro ku a primintí anteriormente, i asina tin un total di 6 mion euro disponibel. Ta trata di un bon kantidat di proyekto, entre nan Wintertuin Curaçao (proyekto literario/plataforma digital tokante historia komun Kòrsou i Ghana). E Fondo pa Partisipashon Kultural ta pèrkurá pa guia èkstra na organisashonnan tantu na Hulanda Oropeo komo na tur seis e islanan. Ademas lo destiná un parti di e suma aki pa e parti karibense di Reino.